|
|
|
 Istorija mušičarenja - Poganovski mušičar: |
 Paganovski mušičar - Autori teksta: Goran Grubić i Aleksandar Panić
 Neverovatna ljepota fresaka manastira Sveti Jovan koji je u svom vijeku doživio nekoliko velikih poplava i razaranja, uvjek su nanovo izranjale u svom punom sjaju ali jedan mali detalj posebno privlači našu pažnju.
Krajnje neuobičajeno za scene fresaka, propisanih u to vrijeme veoma strogim crkvenim pravilima, na jednoj od njih je slika ribolovca koji sa štapom u rukama i malom korpom pored nogu sedi na obali rijeke i peca. Sa velikom preciznošću srednjevjekovni umjetnik je naslikao i čitav mali svijet rijeke i riječnog dna: ribe, rakove, školjke i larve insekata. Sve ovo ne bi bilo tako neuobičajeno da rijeka sa freske nije Jordan i da glavna scena freske nije krštenje Isusa Hrista. Suočeni sa ovim činjenicama ne morate biti ribolovac a da sebi ne postavite neka pitanja.
Dali je umjetnik želio da stavljanjem detalja iz svakodnevnog života na ključnu biblijsku scenu, prenese najvažniju poruku hrišćanstva izgubljenu tokom dvadeset vijekova njegovog postojanja . . . da li je slikar i sam bio ribolovac pa je na ovaj način stavio svojevrstan potpis svog djela . . . . ili je samo živopisan prizor koji je često vidjao na obalama obližnje Jerme.
U nedostatku čvršćih dokaza i dalje ćemo slijediti logiku i vjerovati da su živopisci , porjeklom iz Janjinske oblasti u Grčkoj - vrlo blizu Imatije, oblasti koju Elijan navodi kao prapostojbinu mušičarenja, prenjeli na zidove manastira prizore koje su ponjeli u sijećanju iz rodnog kraja, sretali tokom puta ili možda zatekli na obalama Jerme. Deo freske sa scenom ribolovca kraj rijeke Jordan (Jerme) trenutno je u procesu restauracije. Iskreno se nadamo da će uskoro zasijati sjajem koji je imala pre mnogo vijekova i nastaviti da nas inspiriše na razmišljanje o generacijama ribolovaca koji su uživali sa ribolovačkim štapom u rukama davno prije nas.
|
|
|
![](javascript:popUp("prijava_ulova/238.jpg"))
